Promena karijere posle 30 – iskustva i mogućnosti

Zamišljena žena za radnim stolom razmatra promenu karijere

Osoba koja promeni zanimanje sa 32 godine pred sobom ima još približno tri decenije rada. To je dovoljno vremena da u novoj oblasti počne od početne pozicije, stekne iskustvo i izgradi karijeru koja može trajati duže od prethodne.

Odluka o promeni često dolazi kada zaposleni prvi put jasno vidi gde ga sadašnji posao vodi. Kolege sa deset godina više iskustva obavljaju slične zadatke, nose veću odgovornost i zarađuju nešto više. Nekome takva slika odgovara. Nekome postaje razlog da počne da istražuje druge mogućnosti.

Promena karijere posle 30 ne mora da znači trenutni otkaz i potpuni prekid sa starom profesijom. Mnogo češće počinje učenjem uz posao, razgovorom sa ljudima iz druge oblasti, kraćom edukacijom ili prvim honorarnim angažmanom. Otkaz dolazi tek kada nova struka pokaže da može da donese posao i prihod.

Zašto se odluka često javlja u tridesetim?

Zaposleni u tridesetim sedi za radnim stolom i razmišlja o promeni karijere i novim poslovnim mogućnostima
Razmišljanje o promeni karijere često počinje kada zaposleni proceni mogućnosti napredovanja, uslove rada i pravac u kojem ga sadašnja profesija vodi

Do tridesete godine većina zaposlenih ima dovoljno iskustva da razlikuje privremeno nezadovoljstvo od problema koji se neće rešiti promenom firme.

Ako su isti uslovi, slična plata i ograničene mogućnosti napredovanja prisutni kod više poslodavaca, problem verovatno nije samo trenutno radno mesto. Tada počinje razmišljanje o promeni zanimanja, a ne samo promeni poslodavca.

Razlozi nisu uvek povezani sa nezadovoljstvom. Neko otkrije oblast koja mu više odgovara tek nakon nekoliko godina rada. Neko želi posao koji može da obavlja samostalno. Drugi traže zanimanje sa jasnijim uslovima napredovanja, više rada sa ljudima ili manje vremena provedenog za računarom.

Postoje i promene koje nisu dobrovoljne. Firma prestane sa radom, radno mesto se ukine, deo poslovanja se automatizuje ili se posao preseli u drugi grad. U takvim okolnostima prekvalifikacija nije potraga za idealnim zanimanjem, već način da osoba zadrži mogućnost zaposlenja.

Koliko je učenje odraslih zastupljeno?

Prema Eurostatovoj Anketi o obrazovanju odraslih, 46,6 odsto stanovnika Evropske unije između 25 i 64 godine učestvovalo je tokom 2022. u formalnom ili neformalnom obrazovanju.

Među osobama od 25 do 34 godine udeo je bio 56,5 odsto, dok je u grupi od 35 do 44 godine iznosio 49,9 odsto.

Gotovo polovina ljudi u tridesetim i ranim četrdesetim, dakle, tokom jedne godine prođe kroz neki oblik obrazovanja ili stručne obuke.

Većina tih ljudi ne upisuje novu srednju školu ili fakultet. Eurostat navodi da su neformalni programi, stručne obuke, seminari i drugi kraći oblici obrazovanja znatno zastupljeniji od formalnog školovanja. To pokazuje da promena karijere ne mora uvek da počne višegodišnjim programom.

Žena u tridesetim prati online kurs na laptopu i zapisuje beleške za stolom kod kuće
Kraći online programi i stručne obuke omogućavaju odraslima da nastave učenje uz posao i druge obaveze

Koje mogućnosti postoje posle tridesete?

Prelazak unutar iste oblasti

Najmanji rizik nosi promena koja koristi postojeće stručno znanje.

Medicinska sestra može da pređe u privatnu kliniku, farmaceutsku kompaniju ili prodaju medicinske opreme. Profesor može da počne da drži stručne obuke zaposlenima. Građevinski tehničar može da se usmeri na procenu radova, prodaju materijala ili nadzor.

Kod ovakvog prelaza nije potrebno odbaciti prethodnu karijeru. Menja se radno mesto ili vrsta posla, dok znanje o industriji ostaje prednost. Plata zato ređe pada na nivo potpunog početnika.

Nova oblast koja ne traži formalnu kvalifikaciju

Marketing, grafički dizajn, programiranje, pisanje, video-montaža, fotografija i deo prodajnih poslova omogućavaju postepen ulazak.

Poslodavca ili klijenta prvenstveno zanima šta kandidat ume da uradi. Portfolio, probni zadatak, preporuka i završeni projekti obično imaju veću težinu od samog sertifikata.

Prvi radovi ne moraju da budu veliki. Dizajner može da napravi identitet za mali lokalni posao. Montažer može da obradi nekoliko kratkih video-snimaka. Budući marketinški stručnjak može da vodi kampanju za poznanika koji ima firmu. Cilj nije besplatan rad bez kraja, već materijal kojim se dokazuje sposobnost.

Ovaj put je finansijski pristupačniji, ali traži samostalno učenje i traženje prvih projekata. Nema ustanove koja će nakon završnog ispita automatski obezbediti posao.

Prekvalifikacija za zanimanje koje traži odgovarajuću stručnu spremu

Za određene poslove kraći kurs nije dovoljan. Zanimanja u zdravstvu, fizioterapiji, sanitarnoj struci i pojedinim oblastima lične nege zahtevaju odgovarajuću kvalifikaciju i završen program prekvalifikacije.

Pre upisa se pregledaju prethodno završeni predmeti, nakon čega ustanova određuje koje sadržaje polaznik mora dodatno da položi i koliko praktične nastave treba da završi. Tako funkcionišu i programi koje organizuju Dominus edukacije, među kojima su prekvalifikacije za kozmetičara, fizioterapeutskog tehničara i sanitarnog tehničara.

Pre konačne odluke treba proveriti naziv programa, uslove upisa, obim praktične nastave i dokument koji se dobija po završetku. Slični nazivi često se koriste i za kratke kurseve i za formalne programe, iako ne donose istu kvalifikaciju.

Samostalan rad

Promena karijere može da vodi i ka sopstvenom poslu. To je česta opcija u kozmetici, masaži, fotografiji, snimanju, montaži, dizajnu, savetovanju i drugim uslužnim delatnostima.

Samostalni rad ne uklanja početni period. Umesto poslodavca koji procenjuje iskustvo, tržište proverava koliko je osoba sposobna da pronađe klijente, odredi cenu i redovno isporučuje uslugu.

Najbezbedniji prelaz obično počinje manjim brojem klijenata uz postojeći posao. Na taj način može da se proveri potražnja bez oslanjanja na pretpostavku da će klijenti doći čim se registruje firma ili otvori salon.

Šta ljudi dožive kada počnu novu karijeru?

Žena sa kutijom ličnih stvari u kancelariji simbolično prikazuje prelazak u novu karijeru i period prilagođavanja koji često prati promenu posla
Početak nove karijere često donosi nižu početnu poziciju, privremeno manji prihod i potrebu da se učenje uklopi sa postojećim obavezama

Prethodna pozicija ne prenosi se automatski

Deset godina radnog iskustva ne znači i višu poziciju u novoj profesiji. Plata i odgovornost zavise od znanja koje je povezano sa novim poslom.

Ipak, prethodni staž nije izgubljen. Iskustvo u radu sa klijentima, organizaciji, rokovima i rešavanju problema često ubrzava napredovanje.

Prihod može privremeno da bude manji

Nova karijera retko odmah donosi istu zaradu. Razlika je veća kada se prelazi u potpuno novu oblast, pa mnogi zadržavaju postojeći posao dok ne završe obuku ili ne pronađu prvi angažman.

Učenje se prilagođava poslu

Nastava se najčešće održava uveče ili vikendom, dok je stručnu praksu teže uklopiti sa radnim vremenom. Pre upisa zato treba proveriti termine, broj obaveznih sati i mogućnost dogovora.

Koliko promena karijere košta?

Trošak zavisi od toga koliko je nova oblast udaljena od prethodne. Nekome je dovoljan kurs i nekoliko meseci učenja, dok drugi moraju da plate formalnu prekvalifikaciju, stručnu praksu, ispite ili opremu za rad.

Pored školarine, treba računati i na knjige, prevoz, softver, alat, materijal i mogući period manje zarade. Kod samostalnog rada početni trošak mogu da budu računar, foto-oprema, pribor za tretmane, zakup prostora ili registracija delatnosti.

Najveći izdatak često nije sama edukacija, već vreme potrebno da nova karijera počne da donosi stabilan prihod. Zato je korisno unapred izračunati koliko meseci osoba može da pokriva troškove ako zarada privremeno padne.

Česta pitanja

Kako da znam da li mi treba nova karijera ili samo drugi poslodavac?

Ako vam smetaju rukovodilac, plata, raspored ili atmosfera u timu, problem može biti u radnom mestu, a ne u profesiji. Ako vam više ne odgovaraju sami zadaci, način rada i pravac u kojem struka vodi, promena poslodavca verovatno neće biti dovoljna.

Šta ako želim promenu, ali ne znam čime bih se bavio?

Počnite od poslova koji koriste deo znanja koje već imate. Pregledajte oglase, razgovarajte sa ljudima iz tih oblasti i isprobajte kraći kurs ili mali projekat pre nego što donesete konačnu odluku.

Kako da steknem prvo iskustvo kada svi poslodavci traže prethodno iskustvo?

Prvo iskustvo može doći kroz praksu, honorarni posao, lični projekat, volontiranje ili rad za manju firmu. Važno je da imate konkretan rezultat koji možete da pokažete, čak i ako nije nastao na stalnom radnom mestu.

Da li moram da prihvatim početničku poziciju iako već imam godine radnog staža?

Kod potpunog zaokreta to je često neizbežno, ali prethodno iskustvo može ubrzati napredovanje. Veštine kao što su rad sa klijentima, organizacija, prodaja i vođenje ljudi ostaju korisne i u novoj profesiji.

Šta ako porodica ne podržava moju odluku?

Razgovor je lakši kada odluka nije samo ideja, već ima rok, budžet i jasan plan. Objasnite koliko će prelaz trajati, kako ćete pokrivati troškove i šta ćete uraditi ako nova opcija ne donese očekivani rezultat.

Podelite :

Facebook
Twitter
LinkedIn
Pinterest

Ostavi komentar

Saznajte više o nama

Zanima vas ko stoji iza Informisani.rs i zašto radimo ovo što radimo?

Najnoviji artikli

Zapratite nas na Fejsbuku!

Budite u toku sa najnovijim vestima i pričama! Pridružite se našoj zajednici: